NACRT DEKLARACIJE ZA SAMIT EU - ZAPADNI BALKAN: Izostanak normalizacije odnosa Beograda i Prištine koči obe strane
Dodajte Kurir u vaš Google izborLideri država članica Evropske unije će na samitu EU - Zapadni Balkan, zakazanom za 25. novembar u Briselu, upozoriti da izostanak normalizacije odnosa Prištine i Beograda i dalje koči obe strane na njihovom evropskom putu i da se moraju primeniti svi dogovori postignuti u dijalogu uz posredovanje EU.
- Podrška u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan (Plan rasta) uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera, uz merljiv napredak i opipljive rezultate u normalizaciji njihovih odnosa - navedeno je u Nacrtu deklaracije u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Dokument bi trebalo da bude usvojen na kraju samita. Deklaraciju usvajaju lideri EU, a učesnici iz regiona se s njom usklađuju.
Lideri EU će u dokumentu ponoviti da je neophodno da zemlje regiona poštuju evropske vrednosti i načela i poručiti da očekuju da zemlje te vrednosti pokažu i na delu, posebno kada je reč o zločinima počinjenim tokom ratova devedesetih.
Ponovo osuda veličanja ratnih zločinaca
- Svako veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti su s najosnovnijim evropskim vrednostima - navedeno je u Nacrtu dokumenta, uz poziv zemljama regiona da podstiču kulturu poštovanja i solidarnosti sa svim žrtvama, kao i poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova za ratne zločine.
Navodi se i da su inkluzivna regionalna saradnja, pomirenje i dobrosusedski odnosi i dalje ključni za izgradnju zajedničke budućnosti. Isto važi i za sprovođenje međunarodnih sporazuma u dobroj veri i s opipljivim rezultatima.
Prema Nacrtu dokumenta, i dalje su potrebni odlučni dodatni napori kako bi se podstakli pomirenje i regionalna stabilnost. Potrebni su i da bi se pronašla i sprovela konačna, inkluzivna i obavezujuća rešenja za regionalne i bilateralne sporove koji potiču iz nasleđa prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom. Među tim pitanjima se pominju Sporazum o pitanjima sukcesije, preostali slučajevi nestalih i ratni zločini.
Poseban deo deklaracije odnosi se na usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje sankcija i sprečavanje njihovog zaobilaženja. Lideri EU pohvaliće partnere koji su se u potpunosti uskladili, a ostale pozvati da slede njihov primer.
Evropski lideri će na kraju samita potvrditi da sve nestabilnija geopolitička situacija naglašava potrebu za jedinstvom EU i Zapadnog Balkana, kao i da tu situaciju obeležavaju „ruski agresorski rat protiv Ukrajine, sukobi na Bliskom istoku i sve oštrija globalna konkurencija“.
- Ponovo izražavamo punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU. Budućnost Zapadnog Balkana je u našoj Uniji. Proširenje je realna mogućnost koju treba iskoristiti - navedeno je u dokumentu, u kojem se proširenje opisuje kao geostrateška investicija u evropski mir, bezbednost, stabilnost i prosperitet.
Zemlje regiona biće pozvane da ubrzaju odlučne reforme i ispune obaveze neophodne za napredak ka EU, a istovremeno će biti naglašeno da i EU treba da unapredi sopstvene pripreme i reforme za proširenu Uniju.
Prethodni samit u ovom formatu održan je 5. juna 2026. godine, u Tivtu u Crnoj Gori. Samit u Briseli će najverovatnije biti poslednji samit EU - Zapadni Balkan na kojem Crna Gora učestvuje kao država kandidat.
(RSE)